Simpatički živčani sustav (SŽS) je dio autonomnog živčanog sustava, odgovoran za “borba ili bijeg” odgovor tijela na stresne situacije. Aktivira se kada se suočavamo s opasnošću, fizičkim naporom ili emocionalnim stresom, pripremajući tijelo na akciju.
Zamislite da je vaš živčani sustav poput mreže autocesta u vašem tijelu, gdje automobili (živčani signali) jure gore-dolje prenoseći poruke. Jedan od tih dijelova autoceste je simpatički živčani sustav, koji je poput “turbo” načina rada vašeg tijela. Simpatički živčani sustav polazi iz središnjeg dijela vaše kralježnice, otprilike od sredine leđa prema dolje. Sada zamislite male “telefonske centrale” (ganglije) pored vaše kralježnice, koje su povezane u dugi lanac. Iz tih “centrala” izlaze “telefonske žice” (živčana vlakna) koje se protežu do svih dijelova vašeg tijela, poput srca, pluća, mišića itd. Te “žice” prenose poruke koje ubrzavaju rad tih organa.
Kada se uplašite ili trebate brzo reagirati, taj sustav se uključuje. Srce počinje brže kucati, dišete brže, mišići su spremni za akciju. To vam pomaže da se brzo nosite s opasnošću ili izazovom. Ukratko, simpatički živčani sustav je poput unutarnjeg “superjunaka” koji vas priprema za akciju kada vam je najpotrebnije.
Kada se aktivira, simpatički živčani sustav oslobađa neurotransmitere, uglavnom noradrenalin (neurotransmiter i hormon koji povećava budnost, pažnju i fokus), koji djeluju na različite receptore u tijelu.
Učinci simpatičkog živčanog sustava uključuju:
U stresnim situacijama, SŽS se aktivira kako bi pripremio tijelo na borbu ili bijeg (eng. fight or flight). Međutim, kronični stres može dovesti do prekomjerne aktivacije SŽS-a, što može imati negativne posljedice na zdravlje. Drugim riječima, prekomjerna aktivnost simpatičkog živčanog sustava može dovesti do:
Iako u borbi s anksioznošću pomaže i psihoterapija, ključne promjene događaju se tek kada radimo “na tijelu”. Na primjer, opuštanje i meditacija dokazano smanjuju aktivnost simpatičkog živčanog sustava. To znači da si dobrim dijelom u borbi s anksioznošću možete pomoći i sami, ako znate kako.
Postoje različite tehnike koje mogu pomoći u upravljanju aktivnošću simpatičkog živčanog sustava, a neke u nastavku dijelim s vama:
Razumijevanje simpatičkog živčanog sustava ključno je za razumijevanje načina na koji tijelo reagira na stres i kako upravljati stresom za poboljšanje zdravlja i dobrobiti. Ako smo već neko duže vrijeme izloženi stresu, i one svakodnevne sitnice naše tijelo često etiketira kao težak stres, prvenstveno kako bi nas zaštitilo od ponovnog stresa. Kada stres postane cikličan imamo razloga za brigu jer se nalazimo u stanju teškog disbalansa, što često rezultira poteškoćama u razmišljanju (eng. brain fog), glavoboljama, stalnim osjećajem tjeskobe ili čak napadajima panike. Jasno, takav život nije kvalitetan život, već je čisto mučenje.
Želite li naučiti kako se nositi s anksioznošću i stresom, javite mi se za besplatan 30-minutni uvodni razgovor kako bismo razmotrili opcije suradnje. Više o tome kako radim s ovom temom pročitajte na stranici Anksioznost i strah.
Ako vas zanima kako sačuvati energiju i psihičko zdravlje na poslu, sve sam opisala na stranici Psihohigijena.
Čitanje pomaže da nešto razumijete, a promjena počinje kad o tome progovorite s nekim tko vas čuje. Na besplatnom uvodnom razgovoru od 30 minuta zajedno ćemo vidjeti što vam je sada potrebno.
To je automatska reakcija simpatičkog živčanog sustava na opasnost. Srce ubrzava, disanje postaje pliće, a mišići se pripremaju za akciju.
Tijelo ne razlikuje dobro stvarnu prijetnju od stresnog e-maila ili roka. Reakcija je ista, samo je u modernom životu često uključena predugo.
Pomažu sporo disanje s duljim izdisajem, kretanje, topla voda, boravak u prirodi i razgovor s ljudima uz koje se osjećate sigurno.
Dugotrajno aktiviran stresni odgovor može utjecati na san, probavu, imunitet i raspoloženje te povećati rizik od iscrpljenosti.
Pogledajte članak vježbe za regulaciju živčanog sustava.
