Što je logoterapija i kako pitanje smisla pomaže u odlukama

Ilustracija uz članak: Što je logoterapija i kako pitanje smisla pomaže u odlukama

Jeste li se ikada probudili s osjećajem da vaš svakodnevni rad više nema dublju svrhu? Tjedan prođe u obavezama, a onda u nedjelju, kad sve utihne, ostanete sami sa sobom i s pitanjem čemu sve to. Viktor Frankl taj je osjećaj nazvao nedjeljnom neurozom: prazninom koja se pojavi kad tjedna jurnjava stane, a mi primijetimo koliko nam je život siromašan sadržajem koji nam je stvarno važan. Logoterapija polazi upravo od tog pitanja.

Na tom mjestu počinje logoterapija, pristup koji u središte stavlja pitanje smisla. Kao edukantica logoterapije i egzistencijalne analize, svakodnevno vidim koliko nam to pitanje može promijeniti način na koji gledamo na posao, odnose i odluke. U ovom članku pišem o tome tko je bio Viktor Frankl, koje su temeljne ideje logoterapije, kako ju je dalje razvila egzistencijalna analiza, po čemu se razlikuju logoterapija, psihoterapija i coaching te kako pitanje smisla izgleda u praksi, kad stojite pred važnom odlukom.

Tko je bio Viktor Frankl

Viktor Emil Frankl rođen je 26. ožujka 1905. u Beču, gdje je i umro 2. rujna 1997. Bio je neurolog i psihijatar, profesor neurologije i psihijatrije na Bečkom sveučilištu, a dvadeset i pet godina vodio je bečku Neurološku polikliniku. Napisao je četrdesetak knjiga, prevedenih na više od pedeset jezika.

Njegov život obilježio je Drugi svjetski rat. U rujnu 1942. deportiran je sa suprugom i roditeljima u koncentracijski logor Theresienstadt, a zatim je prošao Auschwitz te logore Kaufering i Türkheim, gotovo tri godine sveukupno. U logorima je izgubio oca, majku, brata i prvu suprugu. Oslobođen je u travnju 1945. Odmah nakon rata, u svega devet dana, izdiktirao je knjigu o tom iskustvu, koja je 1946. izašla u Beču i kasnije postala poznata u svijetu kao Man’s Search for Meaning. Na hrvatskom je objavljena pod naslovom Čovjekovo traganje za smislom.

Frankl je temelje logoterapije postavio još prije rata, a iskustvo logora za njega je postalo potvrda tih ideja. U knjizi se često vraća Nietzscheovoj misli da onaj tko ima zašto živjeti može podnijeti gotovo svaki kako. Logoterapija se danas često naziva trećom bečkom školom psihoterapije, nakon Freudove psihoanalize i Adlerove individualne psihologije.

Osnovne ideje: volja za smislom, sloboda i odgovornost

Logoterapija polazi od nekoliko jednostavnih, ali dubokih pretpostavki, kako ih opisuje Institut Viktor Frankl u Beču.

Volja za smislom

Prema Franklu, temeljna ljudska motivacija nije potraga za užitkom ni za moći, nego za smislom. Kad je ta potreba dugo nezadovoljena, javlja se ono što je nazvao egzistencijalnim vakuumom, osjećaj praznine i besmisla koji se može pokazati kao dosada, umor, ovisnosti ili beznađe. Mnogi ljudi koji mi dođu s osjećajem da im „ništa ne fali, a ipak nisu sretni” opisuju upravo to stanje. O tome sam više pisala u članku Osjećaj unutarnje praznine.

Sloboda i odgovornost

Frankl je vjerovao da ne biramo uvijek okolnosti, ali da uvijek možemo izabrati svoj stav prema njima. Tu slobodu nitko nam ne može oduzeti, a ona sa sobom nosi odgovornost: za to kako odgovaramo na ono što nam se događa i što činimo sa svojim životom. Ta me misao nadahnula i kad sam birala ime za svoju praksu. Prostor izbora za mene je upravo to: mjesto na kojem, i kad okolnosti ne možemo promijeniti, zajedno tražimo kako na njih odgovoriti na način koji je stvarno vaš.

Život postavlja pitanja nama

Jedna od najpoznatijih Franklovih ideja, koja se često naziva kopernikanskim obratom, okreće naše uobičajeno pitanje o smislu. Umjesto da se pitamo što možemo očekivati od života, Frankl predlaže da se zapitamo što život očekuje od nas. Nismo oni koji postavljaju pitanje, nego oni koji na njega odgovaraju, i to ne riječima, nego svojim izborima i djelima. Zato smisao, prema logoterapiji, ne izmišljamo, nego ga otkrivamo u svakoj konkretnoj situaciji. On nije zadan jednom zauvijek i mijenja se kroz život.

Tri puta do smisla

Frankl je opisao tri puta kojima možemo otkriti smisao. Prvi je stvaralački: kroz rad, djelo ili doprinos koji dajemo svijetu. Drugi je doživljajni: kroz ljubav, odnose, prirodu, umjetnost i sve ono što primamo od svijeta. Treći je put stava: kroz način na koji se odnosimo prema onome što ne možemo promijeniti, uključujući i patnju. Ovaj treći put pokazuje da smisao ostaje moguć i onda kad su nam druga dva zatvorena.

Egzistencijalna analiza Alfrieda Länglea

Franklovu misao dalje su razvili mnogi njegovi učenici i suradnici. Jedan od najpoznatijih je liječnik i psihoterapeut Alfried Längle, rođen 1951. godine, koji je 1983. u Beču bio jedan od osnivača Društva za logoterapiju i egzistencijalnu analizu (GLE). Längle je s Franklom blisko surađivao do početka devedesetih, kad su se njihovi putovi razišli, a zatim je razvio vlastiti pristup, danas poznat kao egzistencijalna analiza.

Längle je Franklovo pitanje smisla proširio s još tri temeljna pitanja, pa egzistencijalna analiza govori o četiri temeljne motivacije:

  • Mogu li biti? Imam li dovoljno prostora, zaštite i oslonca da bih uopće mogla biti u svijetu.
  • Volim li živjeti? Imam li odnose, bliskost i vrijeme koji mi daju osjećaj da je život vrijedan.
  • Smijem li biti onakva kakva jesam? Imam li pravo na svoju posebnost, uz poštovanje sebe i drugih.
  • Za što živim? Što je ono veće od mene čemu želim dati svoj život i svoje vrijeme.

Prema GLE-u, Frankl je najviše razradio četvrto pitanje, ono o smislu, a egzistencijalna analiza dodala je prva tri. Cilj ovog pristupa Längle opisuje kao život s unutarnjim pristankom, odnosno takav život kojem iznutra možemo reći „da”. U Hrvatskoj se oba pravca često spominju zajedno, a Hrvatska komora psihoterapeuta logoterapiju i egzistencijalnu analizu vodi kao jedan psihoterapijski pravac.

Logoterapija, psihoterapija i coaching

Logoterapija je psihoterapijski pravac, a psihoterapija je u Hrvatskoj zakonski uređena djelatnost. Prema Zakonu o djelatnosti psihoterapije iz 2022. godine, psihoterapiju smiju provoditi samo osobe kojima je Hrvatska komora psihoterapeuta priznala to pravo, nakon odgovarajućeg fakultetskog obrazovanja i najmanje četiri godine specijalizirane edukacije. Naziv „psihoterapeut” zaštićen je istim zakonom.

Ja sam profesionalni coach, a trenutno se educiram za psihoterapeutkinju iz logoterapije i egzistencijalne analize u Viktor Frankl Centru u Zagrebu. Ta edukacija traje četiri i pol godine i uključuje teoriju, praksu, osobnu terapiju i superviziju. Do njezina završetka psihoterapiju ne provodim. U coachingu koristim elemente logoterapijskog pristupa, poput pitanja o smislu, vrijednostima, slobodi i odgovornosti, jer ljudima koji općenito dobro funkcioniraju mogu puno pomoći u odlukama i promjenama.

Razlika je važna. Coaching je usmjeren na sadašnjost i budućnost, na jasnoću, odluke i konkretne korake. Psihoterapija ide dublje i bavi se i teškoćama koje traže liječenje, poput depresije, jake tjeskobe ili posljedica traume. Ako se u našem radu pokaže da vam treba psihoterapija, to ću vam otvoreno reći i pomoći vam da pronađete odgovarajuću stručnu osobu. Više o razlikama pročitajte u članku Što je zapravo coaching?

Kako izgleda pitanje smisla u praksi

Kad stojimo pred velikom odlukom, najčešće se pitamo što je pametno, sigurno ili isplativo. Ta su pitanja važna, ali rijetko su dovoljna. Logoterapijski pogled dodaje još jedno: što je u ovoj situaciji smisleno za mene?

Nikola je godinama nalazio veliko zadovoljstvo u svojoj karijeri. Nakon niza životnih promjena posao mu više nije davao isto, i osjećao je snažnu potrebu za nečim potpuno drugačijim, čak i izvan karijere u klasičnom smislu. Prvo što je pitao bilo je „što nije u redu sa mnom?”. U razgovoru smo to pitanje polako okrenuli: što ga život sada pita i na što se osjeća pozvanim odgovoriti? Frankl bi rekao da je život pred Nikolu postavio novo pitanje, a stari odgovori više nisu vrijedili. Takve situacije nisu znak neuspjeha, nego prirodan dio rasta.

Ako i vi stojite pred odlukom, pokušajte si postaviti ova pitanja:

  • Što me u ovoj situaciji pita život, a ne samo što želim od njega?
  • Koja mi je vrijednost ovdje najvažnija: ono što stvaram, ono što doživljavam ili stav koji želim zauzeti?
  • Za koga ili za što ovo činim?
  • Mogu li ovoj odluci iznutra reći „da”, a ne samo je opravdati drugima?
  • Kako ću se, gledajući unatrag za deset godina, osjećati zbog onoga što sada izaberem?

Ova pitanja ne daju gotov odgovor, ali često pomaknu fokus s onoga što se od nas očekuje na ono što je stvarno naše. Upravo o tome govori i moj članak Kako postaviti ciljeve kad vam u glavi govore mama, šef i pola Instagrama.

Logoterapija i ikigai

Logoterapija se danas često spominje uz japanski pojam ikigai, koji se najčešće prevodi kao razlog za život ili razlog za ustajanje ujutro. Pojam doista dolazi iz japanske kulture, a japanski su ga psiholozi istraživali kao osjećaj da je život vrijedan življenja, često u malim, svakodnevnim stvarima: odnosima, brizi o drugima, hobijima ili radu.

Poznati dijagram s četiri kruga, međutim, u kojem se ikigai prikazuje kao presjek onoga što volite, u čemu ste dobri, što svijetu treba i za što vas mogu platiti, nije japanskog podrijetla. Nastao je 2014. godine, kad je bloger Marc Winn pojam ikigai spojio s ranijim dijagramom svrhe. Taj dijagram može biti koristan alat za razmišljanje o karijeri, ali bliži je zapadnom pogledu na posao nego japanskom shvaćanju ikigaija.

Logoterapija i ikigai, pritom, dijele jednu važnu misao: smisao se ne nalazi samo u velikim životnim projektima, nego i u svakodnevnim odnosima, malim doprinosima i stavu koji zauzimamo prema onome što nam se događa.

Što kažu istraživanja

Psiholog Michael Steger i suradnici razvili su 2006. godine upitnik kojim se mjeri smisao života i pokazali da je osjećaj da nam život ima smisao povezan s većim zadovoljstvom životom i manje depresivnih simptoma. Zanimljivo je da sama potraga za smislom nije bila povezana s većim zadovoljstvom. Drugim riječima, ne pomaže nam toliko stalno tražiti smisao koliko ga prepoznati u onome što već živimo i činimo.

Meta-analiza Joela Vosa i Daniele Vitali iz 2018. godine obuhvatila je 60 istraživanja terapija usmjerenih na smisao i pokazala da su one poboljšale kvalitetu života i smanjile psihološki stres sudionika, a učinci su se zadržali i nakon završetka terapije. Većina tih istraživanja provedena je s ljudima koji se nose s teškim ili kroničnim bolestima, pa se rezultati ne mogu izravno prenijeti na coaching, ali pokazuju koliko pitanje smisla može biti snažan oslonac u teškim trenucima.

Kad tražite smisao, ne morate sami

Pitanje smisla često se pojavi upravo onda kad se izvana sve čini posloženo, a iznutra osjećamo prazninu, umor ili nemir. U coachingu zajedno istražujemo što vam je važno, što vas život sada pita i koji je sljedeći korak koji ima smisla upravo za vas.

Saznajte više o radu na temi smisla i unutarnje praznine

Suradnja počinje besplatnim uvodnim razgovorom od 30 minuta.

Česta pitanja

Što je logoterapija?

Logoterapija je psihoterapijski pravac koji je utemeljio bečki neurolog i psihijatar Viktor Frankl. U njezinu je središtu uvjerenje da je potraga za smislom temeljna ljudska motivacija i da smo slobodni i odgovorni birati svoj stav prema onome što nam se događa.

Egzistencijalnu analizu razvio je Alfried Längle na temelju Franklove logoterapije. Uz Franklovo pitanje smisla, ona istražuje još tri temeljna pitanja: mogu li biti, volim li živjeti i smijem li biti onakva kakva jesam.

Prema Franklu, smisao ne izmišljamo, nego ga otkrivamo u konkretnim situacijama: kroz ono što stvaramo, kroz ljude i iskustva koje volimo i kroz stav koji zauzimamo prema onome što ne možemo promijeniti.

Može i mijenja se. Ono što nam je bilo važno u dvadesetima često nije isto kao u četrdesetima, i to je prirodan dio razvoja, a ne znak da smo nešto propustili.

Nije. Psihoterapiju u Hrvatskoj smiju provoditi samo ovlašteni psihoterapeuti. U coachingu koristim elemente logoterapijskog pristupa, a psihoterapiju ne provodim dok ne završim edukaciju i steknem to pravo.

Nikola je izmišljeno ime, a njegova priča složena je iz više stvarnih situacija iz moje prakse, kako bi privatnost klijenata ostala zaštićena.

Izvori

  • Viktor Frankl Institut Wien: Biography i Logotherapy and Existential Analysis. Poveznica · Poveznica
  • Encyclopaedia Britannica: Viktor Frankl. Poveznica
  • Frankl, V. E. (2010.). Čovjekovo traganje za smislom. Zagreb: Planetopija.
  • GLE-International: V. E. Frankl i Existential Analysis. Poveznica · Poveznica
  • Längle, A. (2003.). The Art of Involving the Person: Fundamental Existential Motivations as the Structure of the Motivational Process. European Psychotherapy, 4(1), 25–36. Poveznica
  • Längle, A. i Sykes, B. M. (2006.). Viktor Frankl: Advocate for Humanity. Journal of Humanistic Psychology, 46(1). Poveznica
  • Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22). Poveznica
  • Hrvatska komora psihoterapeuta: Imenik edukacijskih centara. Poveznica
  • Viktor Frankl Centar: Psihoterapijska edukacija. Poveznica
  • Ikigai. Wikipedia. Poveznica
  • Kemp, N.: Ikigai Misunderstood and the Origin of the Ikigai Venn Diagram. Ikigai Tribe. Poveznica
  • Steger, M. F., Frazier, P., Oishi, S. i Kaler, M. (2006.). The Meaning in Life Questionnaire: Assessing the presence of and search for meaning in life. Journal of Counseling Psychology, 53(1), 80–93. Poveznica
  • Vos, J. i Vitali, D. (2018.). The effects of psychological meaning-centered therapies on quality of life and psychological stress: A metaanalysis. Palliative & Supportive Care, 16(5), 608–632. Poveznica
Facebook
Threads
LinkedIn