Overthinking: kako prestati pretjerano razmišljati i kad to zapravo nije overthinking

Kako zaustaviti overthinking ili pretjerano razmišljanje

„Oprosti, ne mogu se sada odlučiti, opet previše overthinkam.” Koliko ste puta u posljednjih mjesec dana čuli ovu rečenicu, ili je sami izgovorili? Riječ overthinking brzo je ušla u svakodnevni govor i danas njome opisujemo gotovo svako oklijevanje, odgođenu odluku i trenutak u kojem se osjećamo zaglavljeno.

Ipak, iza istog osjećaja da „ne možemo prestati misliti” mogu se kriti dvije prilično različite stvari. Jedna je pretjerano razmišljanje koje pokreće briga i strah od ishoda. Druga je paraliza analize, kad smo jednostavno preopterećeni informacijama i ne znamo koji je sljedeći korak. Za svaku od njih pomaže nešto drugo, pa ću vam u ovom članku pomoći da ih razlikujete i za obje vam dati konkretne alate.

Što je overthinking?

Overthinking, ili na hrvatskom pretjerano razmišljanje, stanje je u kojem se misli vrte u krug, a da nas nikamo ne vode. Ponekad se vraćamo prošlosti i iznova analiziramo što smo rekli ili napravili, a ponekad zamišljamo sve što bi u budućnosti moglo poći po zlu. Psiholozi prvi oblik nazivaju ruminacijom, a drugi brigom.

Psihologinja Susan Nolen-Hoeksema, koja je ruminaciju istraživala desetljećima, sa suradnicima je 2008. sažela istraživanja koja pokazuju da takvo vrtenje misli u krug pojačava negativno razmišljanje, otežava rješavanje problema, ometa nas da djelujemo i s vremenom može narušiti odnose s ljudima oko nas. Drugim riječima, pretjerano razmišljanje rijetko nam donese rješenje koje tražimo, a često nam oduzme energiju koja nam je za to rješenje potrebna.

Primjer iz prakse: Petra je klijentu napisala e-mail s prijedlogom novog sastanka. Napisala ga je za dvije minute, a onda ga je pročitala deset puta. „Hoće li misliti da sam nametljiva? Što ako rečenica zvuči pregrubo? Što ako odbiju pa ispadne da nisam sposobna za ovaj posao?” Sat vremena kasnije mail je i dalje bio u skicama, a ona emocionalno iscrpljena. Znala je što treba napraviti i kako, ali strah od ishoda blokirao je akciju.

Overthinking ili paraliza analize?

Paraliza analize izgleda slično, ali ima drugačiji uzrok. Ona nema veze sa strahom od tuđe procjene, nego nastaje kad je naš um preopterećen količinom informacija, opcija ili koraka. Mozak se tada ponaša kao računalo s otvorenih 150 kartica, koje se zamrzne jer ne zna što je sljedeći logičan korak.

Primjer iz prakse: Ana je dobila zadatak da osmisli novu marketinšku strategiju za tvrtku. Pred njom je prazan dokument, a u glavi istraživanja tržišta, budžetske tablice i desetak ideja. Ne boji se klijenta i ne misli da nije dovoljno dobra. Jednostavno sjedi i gleda u ekran, jer je zadatak prevelik, a sljedeći korak nejasan.

Razlika je važna. Kod overthinkinga obično točno znamo što treba napraviti, ali nas koči strah. Kod paralize analize strah nije glavni problem, nego nedostatak strukture, prioriteta ili jasnih informacija. Ponekad je to i sistemski problem: zaposlenik kojemu se čini da „previše razmišlja” zapravo ne zna kojim alatom smije povući podatke ili od uprave nije dobio ključne smjernice.

Zanimljivo je da i previše izbora može pridonijeti blokadi. Meta-analiza Alexandera Cherneva, Ulfa Böckenholta i Josepha Goodmana iz 2015. pokazala je da je preopterećenost izborom najvjerojatnija kad su opcije složene, zadatak težak, kad nismo sigurni što zapravo želimo i kad nam je cilj odluku riješiti uz što manje truda. Više o tome pročitajte u članku Teško donosite odluke? Vjerojatno ste jedna od žrtava analiza-paralize.

Zašto pretjerano razmišljamo?

Pretjerano razmišljanje često je pokušaj da steknemo osjećaj kontrole. Ako sve dovoljno puta promislimo, čini nam se da ćemo izbjeći pogrešku, odbijanje ili neugodnost. Zato mu češće skliznemo kad smo umorni, pod stresom ili kad nam je do nečega jako stalo.

Overthinking je usko povezan i s tjeskobom. Kad se briga pretvori u stalno stanje koje vas danima i tjednima prati, ometa san, koncentraciju i svakodnevne obaveze, to više nije samo navika razmišljanja i vrijedi o tome razgovarati s liječnikom, psihologom ili psihoterapeutom. Više o tome pročitajte u članku Razumijevanje anksioznosti.

Kako zaustaviti overthinking

Kad je u pozadini briga i strah od ishoda, pomaže sljedeće:

  • Primijetite i imenujte. Kad uhvatite da se misli vrte u krug, recite si: „Sada pretjerano razmišljam.” Već to malo odmaknuće pomaže da se ne izgubite u mislima.
  • Odgodite brigu. Odredite si petnaestak minuta dnevno, uvijek u isto vrijeme, za razmišljanje o onome što vas brine, a kad se briga javi izvan tog vremena, zapišite je i ostavite za kasnije. Randomizirano istraživanje Clare Krzikalle i suradnika iz 2024. pokazalo je da je takvo odgađanje brige kod osoba s izraženom zabrinutošću značajno smanjilo brigu, a učinak se zadržao i četiri tjedna kasnije.
  • Vratite se u tijelo. Ustanite, prošećite, umijte lice hladnom vodom ili isprobajte vježbu 5-4-3-2-1: imenujte pet stvari koje vidite, četiri koje možete dotaknuti, tri koje čujete, dvije koje mirišete i jednu koju možete okusiti.
  • Zapišite najgori scenarij. Pitajte se što je najgore što se može dogoditi i kako biste se s tim nosili. Kad strah stavimo na papir, često izgubi dio svoje snage.

Kad je u pozadini paraliza analize, pomaže nešto drugo:

  • Napravite najmanji sljedeći korak. Umjesto „osmisliti strategiju”, zapišite samo „otvoriti dokument i napisati tri cilja tvrtke”.
  • Smanjite broj opcija. Odaberite dvije ili tri mogućnosti i ostale svjesno stavite sa strane.
  • Postavite rok i kriterij. Odlučite do kada ćete odlučiti i po čemu ćete znati da je odluka „dovoljno dobra”.
  • Pitajte što vam nedostaje. Ponekad je najbrži put iz blokade jedno pitanje šefu, kolegi ili klijentu.

Kad ne prolazite sami kroz to

Oba ova stanja poznajem i iz vlastitog iskustva. Iza mene je petnaest godina rada u marketingu, od čega sam osam godina vodila marketinšku agenciju. Znam kako izgleda paraliza analize kad pred sobom imate složene kampanje i stotine metrika, i kako overthinking može zakočiti i najkreativnije ljude zbog straha od reakcije tržišta.

Danas u coachingu zajedno s klijentima najprije razlučujemo što se zapravo događa: je li u pozadini strah, umor ili nedostatak strukture. Tek tada biramo alate koji stvarno pomažu. Ako vam se misli često vrte u krug i želite o tome razgovarati, suradnja počinje besplatnim uvodnim razgovorom od 30 minuta.

Dogovorite besplatan uvodni razgovor

Online radionica · subota, 28. 11. 2026.

Godina koju biram

Pet sati za osvrt na godinu za vama, tri cilja koji su stvarno vaši i plan za prvih 90 dana nove godine. Radimo online, od 9:30 do 14:30, uz pitanja i vježbe iz moje prakse.

59 €

Saznajte više i prijavite se

Česta pitanja

Kako zaustaviti overthinking?

Najprije primijetite da se misli vrte u krug i imenujte to. Zatim pomaže odgađanje brige na unaprijed određeno vrijeme, kratka tjelesna aktivnost ili vježba usmjeravanja na osjetila, a kod paralize analize jedan mali, konkretan sljedeći korak.

Pretjerano razmišljanje često je pokušaj da steknemo osjećaj kontrole i izbjegnemo pogrešku ili odbijanje. Češće se javlja kad smo umorni, pod stresom ili kad nam je do nečega jako stalo.

Kod overthinkinga obično znamo što treba napraviti, ali nas koči strah od ishoda. Kod paralize analize koči nas previše informacija ili opcija i nejasan sljedeći korak, pa pomažu struktura, manji broj opcija i jasan rok.

Ne posve. Briga je usmjerena na budućnost i ono što bi moglo poći po zlu, a overthinking uključuje i vraćanje prošlosti, odnosno ruminaciju. Oboje imaju zajedničko to da se misli vrte u krug bez rješenja.

Ako pretjerano razmišljanje traje tjednima, ometa san, posao ili odnose ili ga prate jaka tjeskoba i bezvoljnost, razgovarajte s liječnikom, psihologom ili psihoterapeutom.

Petra i Ana izmišljena su imena, a njihove priče složene su iz više stvarnih situacija iz moje prakse, kako bi privatnost klijentica ostala zaštićena.

Izvori

  • Nolen-Hoeksema, S., Wisco, B. E. i Lyubomirsky, S. (2008.). Rethinking Rumination. Perspectives on Psychological Science, 3(5), 400–424. Poveznica
  • Chernev, A., Böckenholt, U. i Goodman, J. (2015.). When Product Assortment Leads to Choice Overload: A Conceptual Review and Meta-Analysis. Journal of Consumer Psychology, 25(2), 333–358. Poveznica
  • Krzikalla, C. i sur. (2024.). Worry Postponement From the Metacognitive Perspective: A Randomized Waitlist-Controlled Trial. Clinical Psychology in Europe, 6(2), e12741. Poveznica
Facebook
Threads
LinkedIn