Kako postići ciljeve: sedam pitanja koja želju pretvaraju u cilj

Ilustracija uz članak: Kako postići ciljeve: sedam pitanja koja želju pretvaraju u cilj

Početak godine ima posebnu snagu. Psiholozi Hengchen Dai, Katherine Milkman i Jason Riis pokazali su 2014. da nas takozvani vremenski orijentiri, poput početka tjedna, mjeseca ili nove godine, potiču da krenemo ispočetka. U njihovu istraživanju interes za pojam „dijeta” na Googleu porastao je na početku nove godine za čak 82 %. Nova godina, drugim riječima, stvarno nam daje osjećaj novog starta, i to je dobra vijest. U nastavku vam pokazujem kako ciljeve postaviti tako da ih stvarno i ostvarite.

Manje dobra vijest jest da taj osjećaj sam po sebi nije dovoljan. Mnoge novogodišnje želje izblijede već negdje oko veljače, i to rijetko zbog lijenosti. Najčešće zato što su ostale želje, a nikad nisu postale dobro postavljeni ciljevi. U ovom članku pokazat ću vam metodu koju koristim u radu s klijentima, a koja pomaže da želju pretvorite u cilj s kojim ćete izdržati i nakon veljače.

Prije toga, jedan važan korak: provjerite je li cilj uopće vaš. O tome sam pisala u članku Kako postaviti ciljeve kad vam u glavi govore mama, šef i pola Instagrama. Ovaj članak nastavlja se na njega i bavi se pitanjem kako cilj, kad ste sigurni da je vaš, postaviti tako da ga stvarno i ostvarite.

Želja ili cilj?

„Želim više vremena za sebe”, „Želim promijeniti posao”, „Želim biti mirnija”. Sve su to lijepe i važne želje, ali s njima je teško nešto konkretno napraviti u ponedjeljak ujutro. Želja nam govori što nam nedostaje, a cilj nam govori što ćemo učiniti.

U NLP-u, kojim se bavim kao NLP Master, postoji model dobro postavljenog cilja koji sam za svoje klijente složila u akronim POKRENI. Svako slovo jedno je pitanje koje želji postavite, a kad prođete svih sedam, iz nje nastaje cilj. Kao primjer uzet ćemo želju koju u praksi čujem jako često: „Želim više vremena za sebe.”

P: Pozitivno

Cilj postavite kao ono što želite, a ne kao ono čega se želite riješiti. „Ne želim više biti stalno iscrpljena” govori o umoru, a „Želim imati dvije večeri u tjednu samo za sebe” govori o onome čemu idete.

To nije samo stvar lijepog izražavanja. Švedski psiholozi Martin Oscarsson, Per Carlbring, Gerhard Andersson i Alexander Rozental pratili su 1.066 ljudi i njihove novogodišnje odluke kroz cijelu godinu. Nakon godinu dana 55 % sudionika smatralo je da su u svojoj odluci uspjeli. Oni koji su cilj postavili kao nešto čemu teže bili su uspješniji (58,9 %) od onih koji su cilj postavili kao nešto što žele izbjeći (47,1 %).

O: Odgovorno

Zapitajte se ovisi li ostvarenje cilja o vama. „Želim da me šef više cijeni” ovisi o šefu. „Želim jasno reći što mi treba na idućem sastanku” ovisi o vama. Cilj je odgovoran kad je u vašim rukama, a to vam vraća osjećaj da možete nešto učiniti.

Primjer: Ja odlučujem kako ću organizirati svoje večeri i što ću reći ukućanima.

K: Konkretno

Što je cilj konkretniji, to je lakše znati što trebate napraviti. „Više vremena za sebe” može značiti bilo što, a „Utorkom i četvrtkom od 20 do 21:30 vrijeme je samo za mene” znači točno jedno.

Ovdje pomaže i jedan od najbolje istraženih alata u psihologiji ciljeva, takozvane namjere provedbe. Riječ je o jednostavnom planu u obliku „kad se dogodi X, učinit ću Y”. Peter Gollwitzer i Paschal Sheeran 2006. godine objavili su meta-analizu 94 neovisna testiranja i pokazali da takvi planovi imaju srednje do velik pozitivan učinak na ostvarivanje ciljeva.

Primjer: Kad u utorak u 20 sati operem posuđe, uzimam knjigu i idem u spavaću sobu, a mobitel ostavljam u kuhinji.

R: Rezultat

Zamislite da ste cilj već ostvarili. Kako izgleda vaš utorak navečer? Što vidite, čujete i osjećate? Ovaj korak nije maštanje radi maštanja. Kad cilj zamislite kao ostvaren rezultat, lakše ćete prepoznati zašto vam je važan i što ga zapravo čini vrijednim.

Primjer: Utorak je navečer, u sobi je tiho, čitam i ne mislim na sutrašnje obaveze. Osjećam se mirnije i strpljivija sam prema svima oko sebe.

E: Ekologija

Svaka promjena ima cijenu, a ekologija cilja pita što ćete vi i ljudi oko vas izgubiti, a što dobiti kad ga ostvarite. Ovo je možda najvažniji korak, jer upravo ovdje često otkrijemo zašto neki cilj iz godine u godinu stoji na mjestu. Ponekad nas od cilja čuva nešto što nam je također važno, primjerice osjećaj da smo uvijek dostupni drugima.

Primjer: Ukućani će dvije večeri u tjednu morati sami organizirati svoje stvari. Možda ću se u početku osjećati krivom. Dobit ću više energije i strpljenja, a djeca će vidjeti da je u redu brinuti se o sebi.

Ako se kod ovog pitanja javi krivnja, pomoći će vam i članak Postavite zdrave granice: naučite reći „ne” bez osjećaja krivnje.

N: Naznake

Po čemu ćete znati da napredujete? Naznake su mali, vidljivi znakovi koje možete pratiti. Bez njih je lako zaključiti da „ništa ne ide”, iako se zapravo puno toga mijenja.

Primjer: Svake nedjelje u kalendaru označim koliko sam večeri za sebe stvarno imala. Primjećujem i jesam li tijekom tjedna manje nervozna.

I: Izazov

Dobar cilj je dovoljno izazovan da vas veseli i dovoljno realan da ne odustanete nakon prvog tjedna. Ako vam je cilj prevelik, podijelite ga na manje korake. Ako je premalen, nećete ga osjetiti kao svoj.

Primjer: Dvije večeri tjedno izazov su za mene, jer sam do sada svaku večer bila dostupna svima, ali su ostvarive ako ih unaprijed dogovorim s ukućanima.

Kad vam se dogodi pauza

Bit će tjedana kad nećete stići. Dijete će se razboljeti, posao će se zakomplicirati, a utorak će proći kao i svaki drugi dan. To nije kraj cilja. Istraživanje Phillippe Lally i suradnika s University Collegea u Londonu, u kojem je 96 ljudi pratilo stvaranje nove navike, pokazalo je da je za stvaranje navike trebalo u prosjeku 66 dana, uz velike razlike među ljudima, od 18 do 254 dana. Pokazalo je i da jedan propušteni dan nije smanjio šanse da navika ipak nastane.

Važnije od savršenog niza jest da se nakon pauze vratite. Dobro pravilo glasi: jednom se može dogoditi, ali dvaput zaredom ne dopuštate. Više o tome kako se vratiti navikama kad svake godine krećete ispočetka pročitajte u članku Kako stvoriti naviku kad svake godine krećete ispočetka, a ako vam je cilj velik i čini se neostvarivim, pomoći će vam i Kako ostvariti svoje ciljeve, čak i onda kada nam zvuče neostvarivo.

Ciljeve ne morate postavljati sami

Metodu POKRENI možete proći sami, s papirom i olovkom. Ipak, ponekad je lakše kad vam netko postavi prava pitanja i pomogne vam vidjeti ono što sami ne primjećujete, posebno kod ekologije cilja. Ako želite novu godinu započeti s jasnim ciljevima, pridružite mi se na online radionici Godina koju biram, na kojoj zajedno radimo osvrt na godinu za nama i biramo ciljeve za iduću.

Više o radionici Godina koju biram

Ako biste radije radili individualno, dogovorite besplatan uvodni razgovor od 30 minuta.

Česta pitanja

Kako postići ciljeve u novoj godini?

Najprije provjerite je li cilj stvarno vaš, a zatim ga postavite pozitivno, konkretno i tako da ovisi o vama. Napravite jednostavan plan u obliku „kad se dogodi X, učinit ću Y” i odlučite po čemu ćete pratiti napredak.

Najčešće zato što ostanu želje, a ne postanu konkretni ciljevi s jasnim planom. Ponekad nas od cilja čuva i nešto što nam je također važno, pa vrijedi istražiti što bismo ostvarenjem cilja izgubili.

Da. Istraživanje Oscarssona i suradnika iz 2020. pokazalo je da su ljudi koji su odluku postavili kao nešto čemu teže bili uspješniji od onih koji su je postavili kao nešto što žele izbjeći.

Jedna pauza ne znači neuspjeh. Istraživanja o navikama pokazuju da jedan propušteni dan ne smanjuje šanse da navika nastane. Važno je vratiti se što prije, idealno već sljedeći put.

U coachingu zajedno provjeravamo je li cilj vaš, postavljamo ga tako da ga možete ostvariti i istražujemo što vas koči. Suradnja počinje besplatnim uvodnim razgovorom od 30 minuta.

Izvori

  • Dai, H., Milkman, K. L. i Riis, J. (2014.). The Fresh Start Effect: Temporal Landmarks Motivate Aspirational Behavior. Management Science. Poveznica
  • Oscarsson, M., Carlbring, P., Andersson, G. i Rozental, A. (2020.). A large-scale experiment on New Year’s resolutions: Approach-oriented goals are more successful than avoidance-oriented goals. PLOS ONE, 15(12), e0234097. Poveznica
  • Gollwitzer, P. M. i Sheeran, P. (2006.). Implementation intentions and goal achievement: A meta-analysis of effects and processes. Advances in Experimental Social Psychology, 38, 69–119. Poveznica
  • Lally, P., van Jaarsveld, C. H. M., Potts, H. W. W. i Wardle, J. (2010.). How are habits formed: Modelling habit formation in the real world. European Journal of Social Psychology, 40(6), 998–1009. Poveznica
  • PsyBlog: How Long to Form a Habit? Poveznica
Facebook
Threads
LinkedIn