Novogodišnje odluke: kako zapisati onu koja će potrajati i nakon veljače

Ilustracija uz članak: Novogodišnje odluke: kako zapisati onu koja će potrajati i nakon veljače

„Ove godine stvarno prestajem raditi vikendom.” Tomislav (ime i detalji su izmijenjeni) izgovorio je tu rečenicu na našem prvom razgovoru, a onda se nasmijao i priznao da je istu odluku donio i prošle i pretprošle godine. Svaki put potrajala je otprilike do prvog većeg projekta u veljači. Volje mu nije nedostajalo, a znao je i zašto mu je odmor važan. Nešto u samoj odluci jednostavno nije bilo postavljeno tako da izdrži običan radni tjedan.

Ako se prepoznajete, u dobrom ste društvu. Novogodišnje odluke istraživane su više nego što bismo očekivali, a rezultati daju nekoliko vrlo konkretnih odgovora na pitanje zašto jedne potraju, a druge ne.

Zašto baš prvi siječnja ima takvu moć nad nama

Istraživači s Whartona Hengchen Dai, Katherine Milkman i Jason Riis pratili su kada ljudi kreću u promjene. Pokazalo se da Google pretrage pojma „dijeta”, odlasci u teretanu i preuzete obveze prema ciljevima rastu nakon takozvanih vremenskih orijentira: početka tjedna, mjeseca, godine ili semestra, rođendana i blagdana (Dai, Milkman i Riis, 2014). Autori pretpostavljaju da nam takvi datumi daju osjećaj odmaka od vlastitih dosadašnjih propusta, kao da ono staro ostaje s druge strane crte. Nazvali su to efektom novog početka.

Prvi siječnja, dakle, zaista daje zamah. Problem je u tome što taj zamah, prema samim autorima, motivaciju podiže samo na kratko (Knowledge at Wharton). Ono što s njim napravimo u prvim tjednima važnije je od samog datuma.

Vaš novi početak ne mora pasti na prvi siječnja

Ista istraživačka skupina pokazala je da novi početak mogu označiti i osobno važni datumi, poput rođendana ili promjene posla. Katherine Milkman pritom ističe da takav orijentir možemo i sami izabrati (Knowledge at Wharton). Ako vam prvi siječnja dođe usred obiteljskih obveza i umora od blagdana, vaš novi početak može biti prvi ponedjeljak nakon praznika, prvi dan u veljači ili dan kad se vratite s kratkog odmora.

Novogodišnje odluke i prva riječ: „prestat ću” ili „počet ću”

Najveći pokus o novogodišnjim odlukama proveli su psiholozi sa Sveučilišta u Stockholmu. Više od tisuću sudionika pratili su godinu dana, a na kraju je njih 55 % procijenilo da su odluku uspjeli zadržati. Jedna od najzanimljivijih razlika odnosila se na to kako su odluku formulirali, a formulaciju su birali sami. Oni koji su odlučili nešto početi bili su uspješniji od onih koji su nešto htjeli izbjegavati ili prestati raditi: 58,9 % prema 47,1 % (Oscarsson i sur., 2020).

Autori navode i jednostavan primjer. Umjesto odluke da prestanete jesti slatkiše vjerojatno ćete biti uspješniji ako odlučite nekoliko puta dnevno pojesti voće (Sveučilište u Stockholmu). Za stres glavni autor Martin Oscarsson predlaže sličan pristup: zapitajte se što biste radili više da ste manje pod stresom, pa krenite od toga (Discover).

Važno je znati i ograničenja. Uspjeh su procjenjivali sami sudionici, riječ je o odraslima iz Švedske, a budući da je formulaciju svatko birao sam, istraživanje pokazuje povezanost, a ne dokazuje da je upravo formulacija presudila. Ipak, rezultat se dobro poklapa s onim što vidim u praksi. Tomislavova odluka „prestajem raditi vikendom” godinama je padala na prvoj prepreci. Kad smo je prepisali u „subotom ujutro idem na bazen s kćeri, a laptop ostaje u torbi do nedjelje navečer”, odjednom je postala nešto što se može planirati, vidjeti i obraniti pred kolegama.

Koliko je podrške dovoljno da novogodišnje odluke potraju

U istom istraživanju sudionici su podijeljeni u tri skupine: bez podrške, s nešto podrške i s opsežnom podrškom. Najuspješnija je bila skupina koja je dobila nešto podrške, i to značajno uspješnija od obiju preostalih (Oscarsson i sur., 2020). Istraživanje ne objašnjava sa sigurnošću zašto je više podrške dalo slabiji rezultat, ali poruka za svakodnevicu je jasna: ne treba vam stalni nadzor, dovoljna je jedna osoba kojoj ćete reći svoju odluku i s kojom ćete jednom mjesečno provjeriti kako ide.

Čija je to zapravo odluka?

Oscarsson upozorava i na nešto što se u statistici ne vidi. Odluke koje donosimo zbog drugih ili zato što bi nas bilo sram da ih ne donesemo teško se održe dugoročno i rijetko nam daju osjećaj uspjeha (Inverse).

To se lijepo nadovezuje na egzistencijalnu analizu, prema kojoj život doživljavamo ispunjenim kad iznutra pristajemo na ono što radimo (GLE International). Odluka s kojom se iznutra slažemo ima drukčiju snagu od one koju smo zapisali jer „tako treba”. Zato se prije svake novogodišnje odluke isplati zapitati: zbog čega je ovo meni važno i što će se u mom životu promijeniti kad to počnem raditi?

Prepišite svoju odluku za 2027. u tri koraka

  1. Zapišite odluku onako kako vam prva padne na pamet, bez uljepšavanja.
  2. Ako počinje s „prestat ću”, „neću više” ili „manje”, zapitajte se što ćete raditi umjesto toga. Zapišite to kao radnju koja se vidi, s danom ili vremenom.
  3. Provjerite čija je odluka: donosite li je zbog sebe ili zbog tuđih očekivanja? Ako je odgovor drugo, potražite što je vama u njoj stvarno važno.

Na kraju odaberite jednu osobu kojoj ćete odluku reći i dogovorite se da se čujete prvog u mjesecu.

Ako vam je lakše uz vođenje

Na radionici „Godina koju biram” s polaznicima radim upravo ovo: od osvrta na godinu do tri cilja za sljedeću, formulirana tako da ih možete ostvarivati u običnim tjednima. Radionica je online u subotu 28. 11., a prijaviti se možete ovdje.

Ako vas pred novom godinom čeka veća odluka, o poslu, smjeru ili promjeni, o tome možemo razgovarati na besplatnom 30-minutnom uvodnom razgovoru.

Online radionica · subota, 28. 11. 2026.

Godina koju biram

Odluke za 2027. razradite uz vođenje. Radionica je online, od 9:30 do 14:30, a prijave su otvorene do 26. 11.

Izvori

Facebook
Threads
LinkedIn