Drugi je dan nakon povratka s godišnjeg. Kofer je još napola raspakiran, preplanulost na rukama polako blijedi, a vi već osjećate onaj poznati pritisak u ramenima, kao da vas nije ni bilo. Na poslu i kod kuće čeka vas sve ono što je stalo dok ste bili odsutni, i negdje oko srijede uhvatite se u misli da je sve kao da godišnjeg nije ni bilo.
Taj osjećaj poznaje mnogo ljudi, a istraživanja oporavka od posla objašnjavaju zašto se to događa. Još je zanimljivije što pokazuju kako se odmoriti od posla tako da odmor traje dulje od prvog radnog tjedna.
Nizozemska istraživačica Jessica de Bloom i njezini suradnici pratili su 96 zaposlenika prije, tijekom i nakon zimskog godišnjeg. Zdravlje, raspoloženje i razina energije tijekom odmora su se poboljšali, ali su se već u prvom tjednu nakon povratka na posao uglavnom vratili na razinu od prije odmora (de Bloom i sur., 2010).
Metaanaliza iz 2023., koja je objedinila 13 istraživanja, došla je do sličnog zaključka. Odmor poboljšava dobrobit, ali to poboljšanje nakon prvog tjedna na poslu više se ne razlikuje od stanja prije odmora. Pritom dulji godišnji nije donio dulji učinak, pa autori preporučuju češće i kraće odmore tijekom cijele godine (Speth, Wendsche i Wegge, 2023).
Najnovija metaanaliza, objavljena 2025. na temelju 32 istraživanja, pokazuje nešto optimističniju sliku. Prema njoj odmor ima velik učinak na dobrobit, a taj učinak ne nestaje tako brzo kako se ranije mislilo. Najviše su pomagali psihičko odmaknuće od posla i tjelesna aktivnost tijekom odmora (Grant, Buchanan i Shockley, 2025).
Znanost se, dakle, još ne slaže koliko dugo odmor traje. Obje strane, međutim, vode do iste praktične poruke: osim duljine odmora, važno je i kako ga provodite.
Istraživanja Jessice de Bloom pokazala su da su na dobrobit više utjecala iskustva tijekom odmora, poput opuštenosti, užitka i osjećaja kontrole nad vlastitim danom, nego vrsta aktivnosti (The Psychologist). Drugim riječima, isti tjedan dana na moru jednu osobu može stvarno odmoriti, a drugu ostaviti jednako iscrpljenom kao prije.
Psihologinje Sabine Sonnentag i Charlotte Fritz razlikuju četiri takva iskustva oporavka, a sva su četiri povezana s manjom iscrpljenošću (Sonnentag i Fritz, 2007).
Prvo i, prema mnogim istraživanjima, najvažnije je psihičko odmaknuće. Ne radi se samo o tome da niste na poslu, nego da o njemu ne razmišljate i ne rješavate poslovne stvari usput, s mobitelom u ruci na plaži.
Drugo je opuštanje, stanje niske napetosti i ugodnog mira. Za nekoga je to šetnja, za nekoga knjiga, a za nekoga popodne bez ikakvog plana.
Treće iskustvo istraživači zovu iskustvom svladavanja. To je aktivnost koja vas izazove i zaokupi, poput učenja jezika, novog recepta ili planinarske staze koju još niste prošli. Možda zvuči kao suprotnost odmoru, ali upravo takve aktivnosti potpuno skrenu misli s posla.
Četvrto je osjećaj kontrole: da sami birate što ćete raditi, kada i kako. Blagdani su u tome često zahtjevni jer su ispunjeni tuđim planovima, ručkovima i obvezama, pa nam od slobodnih dana ostane malo stvarno slobodnog vremena.
Kad su se Sanja (ime i detalji su izmijenjeni) i njezina obitelj prošlog prosinca vratili s putovanja, osjećala se umornije nego prije polaska. Kad smo prošli kroz četiri iskustva oporavka, shvatila je da je svaki dan imala program, da je navečer odgovarala na poslovne poruke i da nijedno popodne nije bilo njezino. Ovaj put plan za blagdane počela je od jednog pitanja: gdje će u tih deset dana biti barem malo svakog od četiri iskustva?
Isto pitanje možete postaviti i vi. Zapišite za svako iskustvo jednu konkretnu stvar: kada ćete isključiti poslovne obavijesti, što vas stvarno opušta, što biste voljeli isprobati i koji dio dana ostaje samo vama. Ako uz to ubacite i malo kretanja, imate i ono što je novija metaanaliza izdvojila kao najkorisnije.
U egzistencijalnoj analizi jedno od temeljnih pitanja glasi: volim li ovaj život, osjećam li njegovu vrijednost (GLE International)? Za takav osjećaj treba vremena i blizine onome što nam je vrijedno. Zato je dobro da se na odmoru ponovno približite ljudima i stvarima zbog kojih vam je život drag.
Ponekad se umor ne povlači ni nakon dobrog odmora. Ako se nakon slobodnih dana vraćate jednako iscrpljeni, a misao na posao budi nemir ili otpor, vrijedi zastati i pogledati što se događa u načinu na koji radite i živite.
Coaching je dobar prostor da istražite granice, opterećenje i odluke koje vas čekaju, primjerice treba li vam promjena posla ili drukčiji način rada u istom. U siječnju imam termine za nove klijente, pa ako želite, javite se za besplatni 30-minutni uvodni razgovor. Ako pak iscrpljenost traje tjednima i otežava vam svakodnevicu, obratite se liječniku obiteljske medicine ili stručnjaku za mentalno zdravlje.